Kristo ejai kinga naka Ekanisa.


  Oitabo loka Apukokinio egeuna.

Atur naka Ekanisa loka Laodikia.


William Branham.

Naka oitabo...
Atur naka Ekanisa loka Laodikia.

Revelation 3:20-22,
“Koany, abwoi Icokek ekungukungi; arai epupi itunganan kere eKaporoto, kongaa da ekek, alomari mamakeng, amori nepepe kanges, nges da kEong. Ngin yenipikori, ainakini nges aiboi nepepe kEong oicolongoKa, kwape abu kepikoria keboikin nepepe ka PapaKa oicolongKe. Ngin yenejai akit, kopup nuelimokini Emoyo ikanisan.“

Ejai duc aitolitolunun naepol noi kanuikamunitos ekokoro lo, naarai ikeswamak lueraas kanukec bonik itwasamaete nges kotoma alimonokinikec kosubite bala ejai Yesu okek loka etau loka nginikadiakanaran ikungikungi komoote alomar. Elimonokinio do ebe arai kengaa ikadiakanaran ekek, ti do ejakait kelomu toma. Konye mam ekokoro lo inera mama ejaas ikadiakanarak idiopediope. Aisiiraret na kere ejaatar ka angetakinet kwape ejaatar nginisiiraret kotoma kanginitur. Kotoma okokoro lo 22 ebala ebe “Ngin yenejai akit, kopup nuelimonokini Emoyo IKANISAN.” Aso erai na aisiiraret neejai ekanisa loka atur nakawasia. Erai lo ejautene loka ekanisa loka Laodikia naeyapunia awasiake. Mam erai aisiiraret na itebeikinitai etunganan ediopet, erai bon Emoyo kilimokinit oni neejai Yesu. ENYEIKI KRISTO EKANISA.

Mam kereka na erai nape abeit aiswamaun arai nangetakinet arai kigalioor Akirot kanuka aiyuuneta, Emoyo Lokalaunan da kirengearai kanuka lukipaapa, bishop, lukapolok, lukecorak, ka ice da, Eketajaran da kigalioorai kanuka aswamisio nuedaunitai aitemonokinit kotoma ainapeta araimam alomar okanisa, araibo nat eipone ece loka abilakina toma oiswamae loka ekanisa? Inyonat bobo icebore yenepedorio aiyatakin agirokinia Nges? Na nges apaar! Na nges atiakatiakaun! Lo nges ekek loengaara neejai lokasurup loka Kristo, naarai arai abunit Ediopet Kokiror loka PapaKe (Yesu) ido mam aponi kijaunai, konye kogiroi, kanen do ebuni ece kede kekekiror kelopet (ekengalan, lokesoswai) epote da kesi aijaun ngol, Yok. 5:43. Etunganan ngol, okoku loka amudiaar ebuni aikamar.

Elimorit Mat. 24, aanyuneta kotoma akuj kanuikamunitos apaaran na nakawasia nape cut eapie Yesu abunore. Mam eong ajeni arai ibu jo koany aanyunet ngin itodolikin pacupac na da inomunit abeit napena na sek kitetemi oni. Abeit ngin nges na ebe egalionor Yesu awai aitodol do kotoma atur na nakawasia eremor Nges kinga naka ekanisa. Kiitu ngin ebe kotoma atur kanasodit asalit nenidio ti nges araut ekanisa loelelebit abeit aujoke. Konye ca ajai apaar naadit naanyaritai aswamisio nuka Inikolain nuapotu kimikata aujo araut naileleba. Kosodi katur kanatupakini abu amuton naeyatakina koliau toma aitodol naabu alunguret ngin naka aica kiyatakinia anyipinyipoor, kosodi amuton airap neeyatakina neka auj. Kotoma atur nakiuniet aponi do kitakinai aiteriboor, kosodi do konyet katur kanakiwonget nges da Aturio nuka Amuton, abu do aica nepetai kimudicaar cut.

Aso do koomoom nu. Ecai ekanisa kotoma aica naka Kristo nailoreunitai. Nges AKOLONG. Ekanisa nges ELAP. Kwangin do auj na naka aica nges elap. Kebu kedisiaar ameun naakipinitor araut elap loeleleba katur kanasodit, toni araun ibelelek katur kanakiwongonet. Konye do agear katur kanakikanyet abu kogeu apolo. Katur kanakikanyetekape abu kilama aikalamaret ingaren naapol noi kotoma apoloo ke. Katutubet naka apak naka atur kanakikanyetkaarei aroko iyatakinit apoloo, atipet kanepekanen kopalari eringa kedolokino, kosodi bobo aiyatakin amutonoor toni cut nepetai amameun, toni do aiboisit kaica abu koraun amuton nakapaar, ido kangetakinet naka atur kebu kopala aica naarai abu amuton kikama cut. Ajai do kwana Kristo kinga naka ekanisa.

Na nges aiwar naka elap kaileleba kapak naepejokinio Ipaapa Yerusalem. Kosesen aputosia ngun kowai losiep lokokediany. aanyunet kotoma akuj. Aiwar naka elap naatubor arai aiwar kiton elap alomar toma amuton naileleba. Abu kikuny kiton amutonoor kere kotoma adoketa akanykaarei. Kotoma adoketait nakikanyetekaarei, abu komutonoor kere nape elosi Ipaapa loko Rome (Paul Lokikanyetekape) Palestine alosit apejo nakalaunan ko Yerusalem. Arai ngesi ipaapa losodit aiir alosit Yerusalem. Ipaapa lo enyaritai Paul Lokikanyetekape. Arai Paul nges ekiyakia losodit ido ekesa lo da abu kolot kitwasamai ekiror ngol. Koany erai lokikanyetekape, araibonat enaba loka etunganan. Mam nu eraas nueturiaikina ajaun kwangin aturiaikina. Ido naalosio ngesi Yerusalem abu elap arai ekanisa koloma toma amuton naileleba. Erai nges nata. Awasia nges na. Mam atur na edaun eroko kitodolikina Ngun kere. Karaida ikote nen, Ejakait Yesu, kobia katipet!

Kwana kipedori do oni aanyun kanukinyo ajaatar imusabibun iarei, ediopet lokabeit, kosodi ediopet lokaingal. Kwana kipedori do oni aanyun nuainakinete Aburaam ejaunos ka odwe iarei, ediopet koipone loka akuan (loabu koreite Isaka) kosodi ediopet kwape ajaar aisumunet. Kwana do kipedori oni aanyun eipone loalomuniata itelepai iarei eraasi imwatok kotoma okauriak ngupengul, ediopet kojeni komina da iboro luka Edeke, kosodi loce je kojeni nuipu nuka abeit kangipekangin kwabo mere loka Emoyo kangopengol kanukangun do abu koreite ikoku yenarai iseuna. Mam Edeke abu kogir taai. Abu Ngesi kogir kanuka luseuna. MAM YENISEUNA EPEDORI areit yeniseuna. MAM YENISEUNA EPEDORI aswamakin nueroko neejai yeniseuna. Erai lumam ecamunitai kes ereitos ka amudianar da luseuna. Oo, eminas ngul lumam ecamunitai ediini. Eraas luecobe. Eraas lukateker naka Kain, aur naka emun. Edukete a Babelin (aduketa nueojok) kec, edukete itaunin kec lukapolok, edukete ajakanutokec, ido cut kojaas iwoneete Edeke. Engarasi kesi aur nakabeit, ido iswamaete nuepedorete kere, (karaida kotoma Okiror loka Ejakait) amudiar luseuna luka Edeke. Konye ca eraas kesi luipudai. “Eraas bo agugu inyo kama ejaas akima?” Arai emameete agugu emameete bo do akima da. Konye do kawasia nunyoika kereka nuepote aiswmaikin agugu? Icweo kes kakim namam itudengio. Ido bo akima? Aibo ejaasi kesi? Etukokinio odulaKe. Ejaasi neejai Ngesi.

Yesi ba, luseuna luka Edeke, kocoilo. Kongicata ejok. Kocoito. Kiswamata aitajariokus nepepe kakurian ka amaran. Kogongakinos neejai Edeke ido kicatata kotoma apedoriKe. Lokasurupikus, Satan, ejai da kopekwana irimirimi bala engatuny loegat emoot yenenyamaari. Kokwenyete kotoma ailip koraas da luicasitos. Erai na apak nakawasia. Imusabibun ngul kere iarei lokabeit ka lokingal da adolokisi toma atiokore, konye eroko akima ketioko, ibusakinit ber igitun ngul luatiokoto aenio tetere icweio. Koany eutasi kesi kere alomar Aurianet naka Ikanisan luka Akwapin kere (World Council of Churches). Ngin nges aenio. Eyapiei da aituranakinio naka akima toma odula adolun. Konye bo ber kopekwana imoyon ngul luarei ejaasi iswamaete kotoma omusabibun iarei. Kolomutu kama ejaas igitun. Kogeu aipikonor tetere jo da kijaunio kwape loibusakinit Ejakaitkon aitopoloor, ka loibusakinit da aipuga ka ayait nepepe ka Ngesi.

Naka oitabo...
Atur naka Ekanisa loka Laodikia.


   Abala Ebaibuli ebe...

Kiira, ijo Isirael: EJAKAIT Ewokodeke erai EJAKAIT ediopet:

Ikisila 6:4



Oitabo loka Apukokinio.
Apapula ekaulo.
(Awaragasia - naka Babulon.)



 


Aisiiraret hub... Aijaar - Aisiiranareta naka Onac Branham.


Engatuny naka Yuda.

English Newsletter Site.

Oitabo loka Apukokinio egeuna.

Moru Sinai. Meriba.
- Archaeology.

Eliya enabi.

Aisisia loka Aisiiraret.

Akiro Nukajokak.
Kristo kotwana kanuka
adiakanaretawok.

Akipi Batisimu.

 
 

Edou naka kokuju.

Kepir loka Akim.

Sodom ka Gomora.

Alosikinet naka Edeke.
Eidekeone.

Ajarun egeuna.

Aipuceta nu
Akanykaarei

Apak Nakawasia
egeuna.

Aijar Akirot egeuna.

Ekristayot Alosit egeuna.
Edukone ka Elakit.
 

Ageun Adiakaret.
Ekitoi loka Aijar.

Awaragasia.
- naka Babulon.

Adepar aigalisit
naka apak.

Ateso Aisiiraret.

Ebaga egeuna.

Click on an image to download PDFs or fullsize picture.


Acts of the Prophet

(PDFs English)

The Two Babylons

by Rev Alexander Hislop.
(PDF English)

Moru ka rosebush
kotoma akako
kotoma China.

Apecel loka akim.

Kepir loka Akim.
- Houston 1950.

Aica -
pyramid atiiba.