E fakamelomelo.


  Ko e ngaue 'o e ngaahi hokohoko 'i he palofita.

E fakamelomelo.


Pearry Green.

'Oku lekooti 'e Sione St 'i he vahe 1:19-21 e malanga malie ko 'eni 'i he vaha'a 'o Sione ko e papitaiso mo ha kau tangata 'i he lakanga fakataula'eiki:

Pea ko e fakamoʻoni eni ʻa Sione, ʻi he fekau mai ʻe he kakai Siu ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livaite mei Selūsalema, ke fehuʻi kiate ia, “Ko hai koe?” 20 Pea naʻe fakahā ʻe ia, ʻo ʻikai fakafisi; kae fakahā pe, ʻOku ʻikai ko e Kalaisi au. Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, “Ka ko hai?” “Ko ʻIlaisiā koe?” Pea talaange ʻe ia, “ʻOku ʻikai.” “Ko koe ʻae palōfita ko ia?” Pea talaange ʻe ia, “ʻIkai.”

Kau taula'eiki mo e kau Livai 'a e mamata ki ai e me'a kotoa pe fekau'aki mo e Sione na'e kehe - ko 'eni 'ene popoaki 'o e fakatomala, 'a ia ko hono vala 'o e kameli 'o e kili, 'o a'u ki he'ene kai 'a e he'e mo e hone. Na'a nau fakatokanga'i 'oku na'e 'ikai ke ne ha'ele hifo ki he temipale ke malanga 'aki, ka na'e outstandingly lelei 'a 'ene ngaue fakafaifekau. 'Oku puputu'u ia 'i he tangata ngali kehe ko 'eni 'o e feitu'u maomaonganoa, na'a nau fekumi ki ha tali; ko ia 'a e fehu'i "'oku ke 'Ilaiase?" Palofita ma'ongo'onga faka'osi ko ia ne 'ilo'i 'e he kakai ko 'eni 'o e ko Malakai, na'e rung 'a 'enau popoaki atu ha ta'u 'e fangeau ki mu'a. Kau Siu fakalotu na'e maheni lelei mo e Malakai 4:5, pea nau fakakaukau ko Sione ko e fakahoko 'o e ngaahi konga ko 'eni 'o e kikite ko ia...

“Vakai te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfita kiate kimoutolu, ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻae ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo Sihova:”

Ka 'i he taimi 'oku fehu'i ange kapau na'a ne 'i ai 'a e palofita, na'a ne fakaha mahino 'e "'ikai". Hili ia pea nau fakakaukau 'e lava ke hoko 'a Sione ko e fakahoko 'a e Teutalonome 18 ai na'e pehe 'e Mosese 'e 'i ai 'e ha palofita 'oku ne fekau mai kiate kinautolu "'o hange" Mosese ia. Na'e fakaloloto 'e he me'a lilo hange ko Sione foaki hano faka'ikai'i lafalafa ki he fehu'i ko 'eni. Sai, ne faka'ikai'i ai 'e Sione ko e Palofita ki he "fakafoki mai e ngaahi me'a kotoa pe"; he taimi ni 'oku ne fakafisinga'i hoko ko e "palofita hange ko Mosese". 'A ia ko e mo'oni na'a ne? Neongo 'oku 'ikai mahino 'a e folofola ko e kau taki fakalotu fehu'i kiate ia kapau na'a ne 'i ai 'a e "ko e taha kuo pani" - e Misaia?. "Ki he fehu'i ko 'eni na'a ne tali"'Io"mo e"'ikai", 'Io" na'e pani 'a e 'Otua mo e "'ikai", na'e 'ikai ke ne "ki he" tokotaha kuo pani. Faifai, pea 'i he'enau kui fakalaumalie, kau taula'eiki mo e kau Livai kole kiate ia "'oku nau koe?" 'Ikai ha toe momou Sione ko e papitaiso ('i he St Sione 1:23) na'e fakaha ia 'i he folofola, 'o fakahinohino'i kinautolu ki ha kikite 'oku nau 'ikai fakatokanga'i 'i he 'Isaia 40:3, 'o pehe...

“Ko e leʻo ʻo ia ʻoku kalanga ʻi he toafa, “Teuteu ʻae hala ʻo Sihova, fakatonutonu ʻae hala lahi ʻi he toafa maʻa hotau ʻOtua.”

Ko Sione ko ha'o fakamo'oni 'o kau kiate ia? Fika Na'e fakamo'oni 'a Sione 'a e folofola mo e fakamo'oni 'a e folofola 'o kau kiate ia. Ko e haohaoa hono fakahoko 'o e folofola ko ia.

Ko 'eni, na'e pehe 'e 'Isaia ('Isaia 40:3) 'oku ha'u ha taha 'e tangi hange ko ha le'o 'i he feitu'u maomaonganoa. Sione ko e papitaiso ko e "le'o." Foki, Malakai 3:1 siteiti,

“Vakai te u fekau ʻa hoku fakamelomelo, pea te ne teuteu ʻae hala ʻi hoku ʻao: pea ko Sihova ʻaia ʻoku mou kumi ki ai, ʻe hāʻele fakafokifā mai ki hono fale tapu, ʻio, ʻae talafekau ʻoe fuakava, ʻaia ʻoku mou fiefia ai: vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE haʻu ia.

Toe, Sione Papitaiso ko e talafekau 'a ia na'e fekau'i mai ke fore lele, kimu'a pea te fakafokifa mai 'a e 'Eiki ki hono temipale. Na'e 'ilo'i 'e Sione, 'i he ngaahi folofola hai ia pea mo e me'a 'e fai 'e he'ene ngaue fakafaifekau? Ka te tau 'ilo'i ko hai na'a ne?

Ko 'eni, tau vakai ki he founga na'e 'ilo ai 'e Sisu 'a Sione Papitaiso. 'I hono fakaha mai ia ko e foha 'o e tangata, na'a ne toe tuku foki 'a e ngaue fakafaifekau 'a Sione 'i he folofola. Na'e lekooti 'e Matiu 17:9-13. 'a e fetalanoa'aki ko 'eni 'a ia na'e ma'u 'e Sisu mo e kau akonga fekau'aki mo e 'Ilaisia e ngaue fakafaifekau 'a e kikite 'a Malakai 4:5, pea mo e ngaue fakafaifekau 'a Sione ko e papitaiso. 'I he konga ko 'eni 'o e folofola na'e fakaha ai 'e Sisu ha kaha'u 'Ilaisia e fa'ahinga ngaue fakafaifekau ke toe fakafoki mai 'a e ngaahi me'a kotoa pe, pea hili ia pea 'oku ne fakaha ai 'a Sione ko e papitaiso ko e 'Ilaisia 'o e 'uluaki ha'ele mai 'a Kalaisi.

Matiu 17:9-13.
Pea ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he moʻunga, naʻe fekau ʻe Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOua naʻa tala ki ha taha ʻaia kuo hā mai, kaeʻoua ke toetuʻu ʻae Foha ʻoe tangata mei he mate.” Pea fehuʻi kiate ia ʻene kau ākonga, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he kau tangata tohi, “ʻE tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā?” Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻe tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā, ʻo fakatonutonu ʻae meʻa kotoa pē. Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kuo hili ʻae haʻu ʻa ʻIlaisiā, pea naʻe ʻikai te nau ʻilo ia, ka kuo nau fai kiate ia ʻenau faʻiteliha. ʻE mamahi pehē foki ʻae Foha ʻoe tangata ʻiate kinautolu.” Pea toki ʻilo ai ʻe he kau ākonga, ko ʻene lea ia kiate kinautolu kia Sione ko e Papitaiso.

Sione ko e papitaiso, leva, ko e mo'oni ko ha tangata 'i he Laumalie 'o 'Ilaiase, fore lele he 'uluaki ha'ele mai 'a e 'Eiki ko Sisu Kalaisi. Ka na'e 'ikai ke ne "'a 'Ilaisia" ke fakafoki mai 'a e ngaahi me'a kotoa pe. Ka ko e kakai tui fakalotu lahi taha 'o e 'aho, 'a ia ko e kau tangata tohi mo e kau Falesi, neongo na'a nau sio ki ha Misaia, na'e 'ikai ke fakatokanga'i ia, pe ko hono fakamelomelo. Na'e fakapapau'i 'e Sisu na'e 'ikai fakamo'oni'i 'oku malava ki hono 'ave 'o e tangata malohi ia 'a e 'a e 'Otua ke ta'e fakatokanga'i 'e 'o e mamani 'o a'u ki he kakai tui fakalotu. Ka kapau 'e Sione ko e kamata'anga ia, pea kuo pau pe 'oku fie ma'u ke 'ilo'i ai ia ko ha fakamelomelo, pe 'Otua te kuo fekau'i ia ta'e'aonga. 'Oku fakaiku 'a e ta'e-malava ke fakatokanga'i 'a e "fakamelomelo" ki ha ta'e-malava ke fakatokanga'i 'a e WHO mo e me'a 'oku ne fore lele. 'O a'u pe ki he semineli fakalotu, 'oku ako'i 'e Sione ko e kamata'anga ia, ka ko e 'uhinga ko ha fakamelomelo kuo mole 'enau ngaahi akonaki. 'Oku fie ma'u e ngaahi tu'unga 'o e ta'u hoko mai 'a ha "fakamelomelo" ki he "teuteu" e kakai ke ma'u 'a e me'a na'e tala'ofa 'a e 'Otua.

Liliu 'o e ngaahi konga mei he The Acts of the Prophet
(PDF Lea faka-Pilitania) 'e Pearry Green
Lau 'a e fakamatala kakato 'i he...   E fakamelomelo. (PDF)


  Na'e pehe 'e he folofola...

Vakai te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfita kiate kimoutolu, ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻae ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo Sihova:

Pea te ne liliu ʻae loto ʻoe mātuʻa ki he fānau, pea ko e loto ʻoe fānau ki heʻenau mātuʻa, telia naʻaku haʻu ke taaʻi ʻaki ʻa māmani ʻae malaʻia.

Malakai 4:5,6


Ko e lea...

Sione, 'a e palofita, ko e ha 'i he mamani hili 'a e ta'u 'e fangeau ta'e 'i ai ha palofita... Ko e faka'ilonga hili 'a e ta'u 'e fangeau 'o ia ko e ha, ki'i lapsed he taimi ko ia... Ko 'eni, kapau 'oku ke fakalaumalie ke te ma'u 'a e me'a 'oku ou lea 'aki. 'E lava e 'Otua ke fakaava 'a e mahino 'oku ke ma'u. 'E fefe hono fuoloa kuo? Ta'u 'e fangeau 'a 'Isileli ta'e 'i ai ha palofita. E ngaahi Siasi na'e a'u ia mio'i hake, mo leva heni ha'u 'a Sione 'i he me'a na'e hoko. Sione ko ha palofita, 'a ia ko ha faka'ilonga ko ia te ke lea kiate ia 'a e Misaia. Sio, koe'uhi he na'e pehe 'e Malakai 3, "'oku te 'ave 'eku talafekau 'i hoku 'ao ke teuteu 'a e hala, teuteu'i 'a e kakai." Vakai ki he Sione. 'Ikai ko e siokita 'i he kiate ia. Na'a ne 'ikai teitei 'ave foki mo ha fa'ahinga naunau. Na'a na feinga ai ke ui kiate ia 'a e Misaia, ka na'a ne pehe, "'Oku ou 'ikai taau ke vete hono suu." Ka 'i he ha mai 'a Sisu, na'a ne ma'u ai ha faka'ilonga: Na'e ha'u 'a ha pou 'o e vela, ko ha maama 'i 'olunga ko ia, hange ko ha lupe hifo ha le'o 'o pehe, "Ko hoku 'Alo 'Ofa'anga, 'a ia 'oku ou fiemalie lahi ai."

William Branham - The Voice of the Sign (1964)


  Na'e pehe 'e he folofola...

“Vakai te u fekau ʻa hoku fakamelomelo, pea te ne teuteu ʻae hala ʻi hoku ʻao: pea ko Sihova ʻaia ʻoku mou kumi ki ai, ʻe hāʻele fakafokifā mai ki hono fale tapu, ʻio, ʻae talafekau ʻoe fuakava, ʻaia ʻoku mou fiefia ai: vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE haʻu ia.

Malakai 3:1



Hub 'a e popoaki... Fili ho'o lea fakafonua pea download 'a e tau'ataina 'o e ngaahi popoaki mei he Misa Branham.

Kole fakamolemole 'i ai 'oku 'ikai ha ngaahi popoaki 'i ho'omou lea fakafonua 'i he hub 'o e popoaki.


Ko e me'a lilo 'o e Kalaisi.

Saiti 'i he lea faka-Pilitania 'o e ongoongo.

Ko e tohi 'o e Fakahaa.

'Oku 'ata e fonualoto.
'Oku ne mo'ui.

Shekinah naunau 'o e 'Otua

Ko e ha'ele mai 'a e kakato.

E 'ao taukakapa.

Pou afi.

Ko e ongoongo lelei.
Na'e pekia 'a Sisu koe'uhi ko ho'o angahala.

Ngaahi akonaki mahu'inga 'o e popoaki.

 

E fakamelomelo.

Ko e maama 'a e 'Otua.

Na'e fakamatala'i 'e he Tolu'i 'Otua.

Faifakamo'ui fakalangi.

 

Na'e ta'u 'a e Siasi 'e fitu.

Ko e me'a fakama'u 'e fitu.

'Asi mai 'a e 'angelo.

 

He ko e le'o 'o e faka'ilonga.

'Otua, pea mo e
Hisitolia - Taniela.

'Otua, pea mo e Saienisi.
- Anga 'o e liliu.

'Otua, pea mo e
Saienisi - Lotoloto.

'A'ake 'a Noa.

 

Ko e mate.
Ko e ha leva?

Me'a lilo Papilone.

 

'Otua, pea mo e Saienisi. Microbiology.

'Otua, pea mo e Saienisi. Cosmology.

'Otua, pea mo e Saienisi.
E talatupu'a 'o e tainasoa.

'A ha palofita, ko e fakamalohi.

 
 

Fakamaau 'a e mofuike.

Armageddon.

 

E ngaahi ngaue
'a e palofita.

Lotoloto.
Sotoma mo Komola.

 

Lomi'i 'i ha imisi ke download 'a e lahi 'o e fonu 'o e fakatataa pe PDF.


Pou afi.

E 'ao taukakapa.

E ngaahi ngaue 'a e
palofita.
(PDFs)

Vahe 11 - He 'ao.
(PDF)

'I he 'ao...

Hili 'a e...